Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Loši krediti premašili 36 milijardi kuna

Na kraju 2008. godine u kojoj je započela globalna financijska kriza, udio loših kredita u Hrvatskoj iznosio je 4,94 posto, a na kraju 2011. dosegao je već 12,42 posto.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), a na temelju podataka koje su dostavile novčarske kuće, na kraju prošle godine od ukupno 291,7 milijardi kuna kredita više od 36,24 milijardi kuna spada u kategoriju “djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita”.

Od toga, poduzeća, koja su ukupno zadužena za 122,9 milijardi kuna, duguju 24,7 milijardi kuna, a zabrinjavajući je podatak da je njihov udjel u lošim kreditima premašio 20,10 posto, dok je na kraju 2008. iznosio 7,47 posto. Građani ne mogu podmiriti 11,02 milijarde kuna kredita od ukupno uzetih 128,06 milijardi kuna. Udjel loših kredita u sektoru stanovništva porastao je sa 3,97 posto koncem 2008. na 8,61 posto krajem prošle godine.

- Kod poduzeća se očekuje daljnji porast loših kredita zbog pada gospodarskih aktivnosti, a kod onih koja su izvozno orijentirana dolazi do slabije potražnje za njihovim robama i uslugama.

Pojedinačno rješavanje problema klijenata

I vanjsko okruženje ne ide u prilog gospodarskog rasta u našoj zemlji. U sektoru stanovništva, smanjenje realnih neto plaća ugrožava otplatu kredita, ali udjel loših kredita u ovoj godini neće biti toliko izražen kao prošle godine. Odobravanje novih kredita ide sporijim tempom, tako da se loši krediti odnose na one prije odobravane. Banke pokušavaju pojedinačno rješavati probleme u otplati kredita svojih klijenata – ocjenjuje Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

Od 2003. do 2010. godine, prema podacima HNB-a, godišnji rast kredita privatnom sektoru prosječno je iznosio 13 posto, a udio tih kredita stanovništvu, poduzećima i financijskim institucijama u BDP-u povećao se sa 46,3 posto u 2003. na 71,3 posto u 2010. godini. Rast kredita bio je brži od rasta gospodarskih aktivnosti, a ukupni su se krediti u tih osam godina više nego udvostručili. Banke su ponajviše u kreditiranju preferirale građane koji nisu imali druge izvore financiranja za rješavanje svojih životnih pitanja – kupnju stana, automobila i druge životne potrebe.

Zamahom krize i građani su postali suzdržaniji u traženju kredita, a banke opreznije u njihovu odobravanju. Problem je što su i poduzeća rezala troškove, bilo smanjivanjem plaća ili ukidanjem radnih mjesta. I poduzećima i građanima ostajalo je sve manje novca za život, a tako i za podmirivanje dugova prema bankama. A izlazak iz krize nije na vidiku.

- U ovoj godini trebamo stvoriti preduvjete za bolje poslovanje gospodarstva i tek potom očekivati rast standarda građana – ističe Zdeslav Šantić.

Spremniji za novi nalet

Utješno je da su, prema procjenama iz HNB-a, hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav na početku 2012. spremniji za novi nalet financijske krize, a i bankarski sustav nešto se snažniji suočava s rizicima koji prolaze iz nove recesije. Banke su lani zadržale zarade ostvarene u prethodnoj godini, pa im je kapital rastom pratio imovinu.

U HNB-u primjećuju kako su banke usporavanje rasta loših kredita tijekom 2011. iskoristile kako bi nešto povećale njihovu pokrivenost ispravcima vrijednosti, a to umanjuje potencijalne nove troškove. Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala na razini bankarskog sektora je visokih 19,15 posto. A HNB ima dovoljno instrumenata u održavanju stabilnosti sustava.